Roulette Online PRO
Istorija i kultura · Film i knjige · 8 min

Rulet u književnosti

Romanopisci su razumeli točak mnogo pre nego što su ga matematičari objasnili javnosti.

Kratak odgovor

Od Kockara Dostojevskog do Klondajka Jacka Londona i Flemingovog romana Casino Royale, rulet u književnosti govori o igraču, a ne o točku. Najbolja dela opisuju zabludu, prinudu i sistem iznutra, sa tačnošću kakvu brošure o strategijama nikada nisu postigle.

Lablée, La Roulette
1801
Dostojevski, Kockar
1866
London, Shorty Dreams
1912
Fleming, Casino Royale
1953

Lablée, 1801.

La Roulette, ou le Jour je roman koji slučajno sadrži prvi potpuni opis igre: sale Palais-Royala, dve nuletočakNulaJedini zeleni džep koji ne pokriva nijedna prosta šansa ni opklada na tuce ili kolonu; izvor prednosti kuće. Takođe: jedna nula, 0.Pročitaj ceo tekst →, tablu za ulogeopremaTabla za ulogeOdštampana mreža za uloge na stolu. Takođe: sto, čoja, platno.Pročitaj ceo tekst →, pozive krupijealjudiKrupijeOsoba koja vodi igru za stolom za rulet.Pročitaj ceo tekst →. To je primarni izvor o poreklu ruleta i gotovo ga niko nije čitao kao roman, što je verovatno pošteno.

Dostojevski, 1866.

Kockar je izdiktiran za 26 dana, da bi se ispunio ugovor i platili kockarski dugovi napravljeni u Vizbadenu i Homburgu. Njegov pripovedač Aleksej je kućni učitelj u jednoj ruskoj porodici u „Ruletenburgu“ koji za stolovima dobija bogatstvo i gubi ga, a sa njim i sebe, tokom knjige. Opisi stolova, sistema koje igrači koriste, uverenosti da se niz mora prekinuti i načina na koji se dobitak doživljava kao uvid najbolji su prikaz kockarske zablude na bilo kom jeziku, napisan skoro pedeset godina pre 26 crnihopkladaCrnoProsta šansa na 18 crnih brojeva. Francuski: noir.Pročitaj ceo tekst → i vek pre bihejvioralne ekonomije.

delogodinašta pogađa
Lablée, La Roulette, ou le Jour1801samu igru; prvi potpuni opis
Puškin, Pikova dama1834sistem kao opsesiju (faro, ne rulet)
Thackeray, Vašar taštine1848društvo banjskih kazina; Becky za stolovima
Dostojevski, Kockar1866zabludu iznutra; prinudu; banjski kazino
London, „Shorty Dreams“ (Smoke Bellew)1912jedinog poštenog dobitnika: iskrivljen točak, a ne sistem
Fleming, Casino Royale1953Bond ulaže na dva tuceta; kazino kao pozornica
Bass, The Eudaemonic Pie1985publicistika: fizika protiv točka
publicistika o kazinima u stilu Mezrichaprva decenija 21. vekasistem koji radi (uvek kartaška igra; nikada rulet)

Bad Homburg i banjska kazinaRuletenburg Dostojevskog

Thackeray i banje

Vašar taštine završava se Becky Sharp za stolovima jednog nemačkog banjskog grada, a to poglavlje je oštra skica onih koji su sedeli oko točka ruleta četrdesetih godina 19. veka: upropašćenih, onih koji se nadaju, dokonih i profesionalaca. Thackeray je to video; Baden-Baden bio je na putu svakog engleskog putnika. Turgenjevljev Dim (1867) smešten je u iste sale.

Upropašćeni, puni nade, oni kojima je dosadno i profesionalci oko stola ruleta u banjskom kazinu.

Jack London, 1912.

„Shorty Dreams“, priča iz zbirke Smoke Bellew, jedino je književno delo koje verno prikazuje igrača ruleta koji dobija, jer taj igrač ne koristi sistem. Smoke Bellew, čovek iz San Franciska koji je postao tragač za zlatom na Klondajku, seda za sto ruleta u salunu Elkhorn u Dosonu i počinje da dobija, noć za noći, po 3.500 dolara. Njegov partner Shorty zaključuje da mu se to sigurno sanja. Kockari iz Dosona, koji od „matematičkih mudraca po koledžima“ znaju da je sam rulet jedini sistem, ispunjavaju beležnice pokušavajući da dešifruju njegove opklade i ne nalaze ništa, jer Smoke namerno menja igru, a jednom čak izgubi četrdeset uzastopnih opklada u visini limita da bi zamutio sliku.

Deset vlasnika igara u gradu udruži banku od 10.000 dolara u zadnjoj sobi i pozove ga da igra protiv nje. On je razbije za sat i po. Pred izborom da limite smanje na jedan cent ili da zatvore stolove, pitaju ga za koliko bi prodao sistem. Trideset hiljada dolara, kaže, po tri hiljade od svakoga, plaćeno u zlatnoj prašini, i obećaće da ga više nikada neće igrati u Dosonu. Plate. Onda im pokaže: ako se kuglicaopremaKuglicaMala kugla koja se ubacuje u stazu suprotno od smera rotora. Savremene kuglice su od ajvorina ili teflona, 18–21 mm.Pročitaj ceo tekst → ubaci dok je 9 naspram krupijea, dobija 26; 11 naspram njega donosi duplu nuluvarijantaDupla nulaDžep 00 na američkom točku. Njegovo prisustvo podiže prednost kuće sa 2,70% na 5,26%.Pročitaj ceo tekst →; dupla nula naspram njega donosi 32. „Ne dešava se uvek, ali se obično dešava.“ Big Burke zaustavi točak, pogleda ga, pogleda peć pored stola i opsuje. Točak je iskrivljen od toplote. To nikada nije bio sistem; bio je to pristrasan točaklaboratorijaPristrasan točakTočak čiji fizički nedostaci čine neke džepove verovatnijim od 1/37. Redak je i može se otkriti samo uz hiljade zabeleženih spinova.Pročitaj ceo tekst → i čovek koji ga je primetio.

London je zimu 1897–98. proveo na Klondajku i poznavao je salune. Priča je potpuna lekcija iz igre sa prednošću (advantage play) pedesetak godina pre Thorpa: posmatrajte, beležite, ulažite na sektortočakSektorNeprekinut luk džepova na točku, za razliku od grupe na tabli za uloge.Pročitaj ceo tekst →, menjajte obrazac da kuća ne vidi ono što vi vidite i prodajte pre nego što premeste sto. Joseph Jagger je pravu stvar izveo u Monte Karlu oko 1880; Londonova verzija je zabavnija, a predavanje kockara o tome zašto sistemi ne mogu da rade tačno je kao bilo šta na ovom sajtu.

Big Burke zaustavlja točak i gleda peć čija ga je toplota iskrivila.

Rulet u Monte KarluMit: strategija u ruletu koja uvek pobeđuje

Fleming, 1953.

Casino Royale je uglavnom bakara. Na ruletu Bond ulaže na prva dva tucetaopkladaTuce1–12, 13–24 ili 25–36, isplaćuje 2:1.Pročitaj ceo tekst → u visini maksimuma stola, pokrivajući dve trećine table za uloge, i u toj sceni dobija šest spinova od sedam; Fleming mu daje da primeti da svaki spin nema nikakve veze sa prethodnim. „Strategija James Bond“ koja se prodaje onlajn, raspored na 19–36, duplu ulicu (six line)opkladaDupla ulicaŠest brojeva u dva susedna reda, isplaćuje 5:1. Francuski: sixain.Pročitaj ceo tekst → 13–18 i nulu, ne postoji u romanu, niti u ijednoj od Flemingovih knjiga koje smo proverili; ne zna se ko joj je prvi dao Bondovo ime. Obe opklade koštaju 2,70% na točku sa jednom nulom. Odeljak Strategija sadrži aritmetiku.

Bondova igra u romanu: maksimum stola na prva dva tuceta.

Limiti stola za rulet

Publicistika

The Eudaemonic Pie (1985) Thomasa Bassa priča priču o računarima u cipelama i najbolja je knjiga o fizici ruleta za opštu publiku. Ozbiljnu matematiku napisali su Richard Epstein i Stewart Ethier. Beating the Wheel (1983) Russella Barnharta sakuplja istoriju igre na pristrasne točkove. Niko nije napisao čitljivu knjigu o tome zašto sistemi propadaju, jer to staje na jednu stranicu, koju ovaj sajt ima.

Rulet na papiru
1801

Lablée. Igra je opisana.

1834

Puškin. Sistem kao ludilo (na faru).

1848

Thackeray. Publika banjskih kazina.

1866

Dostojevski. Konačni portret kockara.

1892

Pesma: „The Man Who Broke the Bank at Monte Carlo“.

1912

London. Smoke u Dosonu pobeđuje iskrivljen točak i prodaje „sistem“.

1953

Fleming. Bond ulaže na dva tuceta.

1983–85

Barnhart; Bass. Publicistika o pobeđivanju točka.

2010

Ethier. Matematika, potpuna.

Grupa Eudaemons

Šta zna književnost

Da je sistem način da se osećate kao da imate kontrolu. Da se dobitak oseća kao znanje. Da se niz koji ne može da se nastavi nastavlja. Da je jedini igrač koji zaista dobija onaj koji je pronašao nešto neispravno na točku, i da bi trebalo brzo da proda. Da je sto mesto gde lik pokazuje ko je kada ishod ne zavisi od njega. Matematika kaže iste stvari brojevima; romanopisci su ih rekli prvi.

Pitanja

Koji roman da pročitam prvi?

Kockara. Kratak je i u njemu je cela tema.

Da li je Kockar autobiografski?

U velikoj meri. Gubici samog Dostojevskog, njegova stenografkinja (kojom se oženio) i banjsko okruženje, sve je tu.

Da li je Fleming izmislio Bondov raspored?

Nije. U romanu Casino Royale Bond ulaže na dva tuceta. Raspored na 19–36, 13–18 i nulu dobio je njegovo ime kasnije, od nekog drugog.

Da li je trik Smokea Bellewa bio moguć?

Jeste. Iskrivljen ili nagnut točak je upravo ono što je Jagger iskoristio u Monte Karlu, a odeljak Laboratorija objašnjava kako se takav otkriva. Trideset hiljada dolara je izmišljeni deo.

Za predah

Romanopisci su znali. Ni njima to nije pomoglo.

Romanopisci su znali. Ni njima to nije pomoglo.

Izvori

  1. Lablée, J. La Roulette, ou le Jour. Pariz, 1801.
  2. London, J. Smoke Bellew. Century, 1912. „Shorty Dreams“ je prvi put objavljena u časopisu Cosmopolitan, 1911.
  3. Bass, T. A. The Eudaemonic Pie. Houghton Mifflin, 1985.
  4. Barnhart, R. T. Beating the Wheel. Lyle Stuart, 1983.
  5. Kavanagh, T. M. Dice, Cards, Wheels: A Different History of French Culture. University of Pennsylvania Press, 2005.
pregledano 2026-09-28model: evropski rulet, jedna nulametodologija ↗izvori ↗