Istorija sistema za rulet
Dva veka ljudi koji zapisuju pravila za menjanje svog uloga.

Martingale potiče iz 18. veka; D’Alembert nosi ime matematičara koji ga nije voleo; Labouchère je hobi jednog viktorijanskog političara. Ni tada nijedan od njih nije funkcionisao.
Martingale
Ime potiče iz provansalskog kockarskog žargona (à la martegalo, „na način ljudi iz Martigues“, koji su bili poslovično nepromišljeni) i označava opkladu sa udvostručavanjem; u francuskim rečnicima beleži se od šezdesetih godina 18. veka. Thorp (1984), prema rečniku American Heritage Dictionary, navodi i drugo narodno objašnjenje: ljudima iz Martigues rugali su se zbog čudnih navika, između ostalog zato što su pantalone vezivali pozadi, pa je izraz počeo da znači „na smešan način“. U Parizu 18. veka to je već bila priča za opomenu: Casanova opisuje kako je pedesetih godina 18. veka u Veneciji izgubio bogatstvo udvostručavajući na faru. Matematika neuspeha, limit stolastoLimit stolaNajmanja i najveća dozvoljena opklada. Maksimum je ono što zaustavlja progresije sa udvostručavanjem.Pročitaj ceo tekst → i konačan bankrolnovacBankrolUkupan iznos odvojen za igru. Upravljanje bankrolom znači odlučiti koliki njegov deo rizikujete po opkladi i po sesiji.Pročitaj ceo tekst → (novac odvojen za igru), bila je shvaćena do sedamdesetih godina 18. veka. U teoriji verovatnoćematematikaVerovatnoćaKoliko je neki ishod moguć, od 0 do 1 ili od 0% do 100%. Jedan broj: 1/37 = 2,70%.Pročitaj ceo tekst → „martingalstrategijaMartingaleProgresija koja udvostručuje opkladu posle svakog gubitka. U odeljku Strategija pogledajte šta ona čini, a šta ne.Pročitaj ceo tekst →“ je tridesetih godina 20. veka postao stručni termin za pravednu igrumatematikaPravedna igraIgra u kojoj nijedna strana nema prednost: svaka opklada ima očekivanu vrednost nula.Pročitaj ceo tekst →, a to je jedino što sistem Martingale na ruletu nije.

D’Alembert
Jean le Rond d’Alembert je u Enciklopediji (1754) tvrdio da posle niza glava pismo postaje verovatnije, što je rana formulacija kockarske zablude iz pera vodećeg matematičara. Sistem klađenja koji dodaje jednu jedinicunovacJedinicaOsnovni ulog u kojem računa sistem ili igrač. Progresije se opisuju u jedinicama da bi važile za svakim stolom.Pročitaj ceo tekst → posle gubitka i oduzima jednu posle dobitka nazvali su po njemu kasniji kockari koji su delili to uverenje. On ga nije predložio i u svojim boljim danima bi ga odbacio.
Labouchère
Henry LabouchèrestrategijaLabouchèreSistem precrtavanja: napišite red brojeva, uložite zbir dva krajnja, precrtajte ih posle dobitka, dopišite izgubljeni ulog posle gubitka.Pročitaj ceo tekst → (1831–1912), novinar, vlasnik pozorišta i liberalni poslanik, popularisao je sistem precrtavanja u londonskom društvu sedamdesetih godina 19. veka i navodno ga koristio u Monte Karlu. Metod, zapisivanje reda brojeva i ulaganje zbira krajnjih, stariji je od njega. Njegovo ime se zadržalo zato što je bio poznat po drugim stvarima i zato što sistem ima retko svojstvo da obično uspeva, pa je bio dobra tema za razgovor za večerom.
Casanova gubi udvostručavajući na faru. Martingale je već star.
D’Alembert objavljuje zabludu koja će kasnije kao sistem nositi njegovo ime.
„Martingale“ ulazi u francuske rečnike kao kockarski žargon.
Labouchère u Londonu populariše precrtavanje.
Progresije Fibonacci i Paroli pojavljuju se u kockarskim priručnicima.
„Sektorski“ sistemi zasnovani na rasporedu brojeva na točku prodaju se poštom.
Halmos, Doobov student, dokazuje da nijedan sistem klađenja ne može nepovoljnu igru da pretvori u povoljnu.
Računari simuliraju svaki sistem. Svi pokazuju −1/37 prometa.
Isti sistemi, prodavani onlajn, sa istim rezultatima, simulirani u pregledaču na ovom sajtu.
20. vek
FibonaccistrategijaFibonacciProgresija koja prati niz 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13…: jedan korak napred posle gubitka, dva koraka nazad posle dobitka.Pročitaj ceo tekst → i ParolistrategijaParoliPozitivna progresija: udvostručite posle dobitka, vratite se na početak posle gubitka ili posle tri dobitka zaredom. Takođe: obrnuti Martingale.Pročitaj ceo tekst → ušli su u kockarske priručnike oko 1900. Sredina veka donela je sisteme koji su se prodavali poštom, svaki sa preporukom zadovoljnog kupca i garancijom povraćaja novca, i prve računarske simulacije, koje su pokazale ono što je matematika već govorila. Dokaz da nijedan sistem ne može da funkcioniše već je postojao: Joseph Doob (1936) i Paul Halmos (1939) pokazali su da nijedno pravilo o tome kada i koliko uložiti ne menja očekivani rezultat pravedne ili nepovoljne igre, a Thorpov pregled iz 1969. izložio je te uslove u obliku u kome ih kockari susreću. Od tada se sistemi nisu promenili; reklama se samo preselila sa brošura na video.

Mit: strategija u ruletu koja uvek pobeđujeFibonacci strategija u ruletu
Zašto opstaju
Sistem igraču daje nešto da radi i priču koju može da ispriča. Većina sesija u većini sistema završi se malim dobitkom, a to je bolja priča od aritmetike. Sesije sa gubitkom su ređe i pamte se kao loša sreća. Reklama ne mora da laže o izgledima; dovoljno je da pokaže sesiju sa dobitkom, a takvih ima mnogo. Kontraargument, 2,70% prometanovacPrometUkupno uloženi iznos tokom sesije ili perioda, računajući i ponovo uložene dobitke. Takođe: handle, action.Pročitaj ceo tekst →, dostupan je od 1796. i nikada nije bio ubedljiv kao jedna srećna noć.
Sistemi na prodaju
Trgovina u 20. veku dodala je sopstvene šeme, a svaka je samo nov raspored istih opklada sa negativnim očekivanjem. Phase One se prodavao za $25 plus 10% kupčevih dobitaka, uz obećani Phase Two kada se plati $500 i „Inner Circle“ za $5.000. Nijedan od njih ne menja aritmetiku: očekivana vrednostmatematikaOčekivana vrednostProsečan rezultat po opkladi na duge staze. −1/37 uloga za svaku standardnu evropsku opkladu.Pročitaj ceo tekst → niza opklada jednaka je zbiru njihovih očekivanih vrednosti.
Onaj koji nije sistem
Pravila zaustavljanja: unapred odlučiti koliko izgubiti ili dobiti, pa otići. Često se prodaju kao deo sistema i jedini su deo koji išta postiže, jer smanjuju promet. Nisu nazvana ni po kome, što im i priliči.
Pitanja
Martingale, za vek ili više. Udvostručavanje posle gubitka prva je ideja koja svakome padne na pamet.
D’Alembert je tome bio najbliži, slučajno. Pascal, Fermat, Huygens, Bernoulli i Laplace objasnili su zašto sistemi ne uspevaju.
Zato što se većina sesija završi dobitkom, a video sesije sa dobitkom jeftino je snimiti.
Za predah

Dva veka imena. Jedan broj.
Izvori
- Thorp, E. O. „Optimal gambling systems for favorable games.“
- Thorp, E. O. The Mathematics of Gambling.
- Doob, J. L. „Note on probability.“
- Halmos, P. R. „Invariants of certain stochastic transformations: the mathematical theory of gambling systems.“
- d’Alembert, J. „Croix ou pile.“
- Schwartz, D. G. Roll the Bones: The History of Gambling.
- Kavanagh, T. M. Dice, Cards, Wheels: A Different History of French Culture.
- Bollman, M. Mathematics of the Big Four Casino Table Games: Blackjack, Baccarat, Craps, & Roulette.